Svi smo čuli za Arduino projekt i njegove pozitivne posljedice za svijet hardvera, ali istina je da malo tko točno zna što je Arduino i što možemo učiniti s takvom pločom ili što tačno Arduino projekt podrazumijeva.
Danas je vrlo lako nabaviti Arduino ploču , ali trebat će nam više od obične hardverske ploče na koju možemo spojiti nekoliko žica i LED sijalica.
Šta je to?
Arduino projekat je hardverski pokret koji ima za cilj stvaranje PCB-a (štampane ploče) koji pomaže svakom korisniku da kreira i razvija funkcionalne elektronske projekte . Dakle, Arduino ploča je jednostavno PCB koji se može replicirati onoliko puta koliko je potrebno bez potrebe za plaćanjem licence ili oslanjanjem na kompaniju za njegovu upotrebu ili kreiranje.
Ovaj pokret (Arduino Project) traži stvaranje potpuno besplatnog hardvera, to jest, svaki korisnik može izgraditi vlastite ploče i učiniti ih potpuno funkcionalnima, barem jednako funkcionalnim kao i ploče koje možemo kupiti.
Projekt je rođen 2003. godine kada je nekoliko studenata sa Instituta IVREA tražilo alternativu pločama s mikrokontrolerom BASIC Stamp. Ove ploče koštaju više od 100 dolara po jedinici, što je visoka cijena za svakog učenika. 2003. pojavljuju se prvi razvoji koji imaju besplatan i javni dizajn, ali čiji kontroler ne zadovoljava krajnjeg korisnika. To će biti 2005. kada stiže Atmega168 mikrokontroler, mikrokontroler koji ne samo da napaja ploču već i čini njenu konstrukciju pristupačnom, dostigavši danas čiji modeli Arduino ploča mogu koštati 5 dolara.
Kako je nastalo vaše ime?
Projekat je dobio ime po taverni u blizini Instituta Ivrea. Kao što je spomenuto, projekat je nastao u ovom institutu u Italiji, a u blizini se nalazi studentska taverna pod nazivom Bar di Re Arduino, ili Bar kralja Arduina. U čast ovog mjesta, osnivači projekta - Massimo Banzi, David Cuartielles, Tom Igoe, Gianluca Martino i David Mellis - odlučili su da ploče i projekat nazovu Arduino.
Od 2005. godine do danas, projekt Arduino nije bio bez kontroverzi oko vođa i imovinskih prava. Stoga postoje različita imena poput Genuino, koji je bio službena marka projektnih ploča koje su se prodavale izvan Sjedinjenih Država i Italije.
Po čemu se razlikuje od Raspberry Pi?
Mnogi korisnici brkaju Raspberry Pi ploču s Arduino pločama. Početnicima i onima koji nisu upoznati s ovom temom, obje ploče mogu izgledati identično, ali ništa ne može biti dalje od istine. Arduino je PCB ploča s mikrokontrolerom, ali joj nedostaje procesor, GPU, RAM i izlazni portovi poput micro HDMI, Wi-Fi ili Bluetooth, koji bi joj omogućili da funkcionira kao mini-računar. Međutim, Arduino je programabilna ploča u smislu da možete prenijeti program, a hardver će ga izvršiti: bilo da se radi o nečemu jednostavnom poput uključivanja/isključivanja LED sijalice ili nečemu složenom poput elektronike 3D printera.
Koji modeli ploča postoje?
Arduino projektne ploče su podijeljene u dvije kategorije: prva kategorija je jednostavna ploča, PCB ploča s mikrokontrolerom , a druga kategorija su shields ili ploče za proširenje , koje dodaju funkcionalnost Arduino ploči i zavise od nje za svoj rad.
Među najpopularnijim modelima Arduino ploča su:
-
- Arduino UNO
- arduino leonardo
- Arduino MEGA
- Arduino Yun
- Arduino DUE
- Arduino mini
- ArduinoMicro
- Arduino nula
...
A među najpopularnijim ili najkorisnijim modelima Arduino štita su:
-
- Arduino GSM štit
- Arduino Proto Shield
- Arduino motorni štit
- Arduino WiFi štit
....
I ploče i štitnici su osnovni modeli. Odavde ćemo pronaći setove i dodatke koji će imati za cilj da Arduino razvije specifičniju funkciju kao što je CloneWars projekt koji kreira komplete za transformiranje Arduino MEGA ploče u moćan 3D printer.
Što nam treba da bismo uspjeli?
Iako se može činiti nelogičnim ili čudnim, da bi Arduino ploča ispravno radila, trebat će nam dva elementa: napajanje i softver.
Prije svega je očito, ako ćemo koristiti elektroničku komponentu, trebat će nam energija koja se može izvući iz izvora napajanja ili direktno iz drugog elektroničkog uređaja zahvaljujući svom USB ulazu.
Softver ćemo nabaviti putem Arduino IDE-a, koji će nam pomoći da kreiramo, kompajliramo i testiramo programe i funkcije koje želimo da naša Arduino ploča ima. Arduino IDE je besplatni softver koji možemo preuzeti sa ove web stranice . Iako možemo koristiti bilo koju drugu vrstu IDE-a i softvera, preporučuje se korištenje Arduino IDE-a jer ima maksimalnu kompatibilnost sa svim službenim modelima Arduino projekta i pomoći će nam da pošaljemo sve podatke koda bez ikakvih problema.
Neke projekte možemo raditi s Arduino pločom
Evo nekih projekata koje možemo izvesti s jednostavnom pločicom ovog projekta (bez obzira na model koji odaberemo) i koji su dostupni svima.
Najpoznatiji uređaj od svih, i onaj koji je donio najviše slave Arduino projektu, nesumnjivo je 3D printer , posebno model Prusa i3. Ovaj revolucionarni uređaj zasnovan je na ekstruderu i Arduino MEGA 2560 ploči.
Nakon uspjeha ovog projekta rođena su dva paralelna projekta zasnivaju se na Arduinu i odnose se na 3D štampu. Prvi od njih bi bio 3D skener objekata koristeći tanjir Arduino UNO a drugi je projekt koji koristi Arduino ploču kako bi se reciklirao i stvorio novi filament za 3D printere.
Svijet interneta stvari (IoT) je još jedna niša ili područje u kojem Arduino ima veliki broj projekata . Arduino Yun je preferirani model za ove projekte, čineći elektronske brave, senzore otiska prsta, ambijentalne senzore itd. pametnim - ukratko, most između interneta i elektronike.
zaključak
Ovo je kratak pregled Arduino projekta i Arduino ploča. Daje nam osnovnu ideju o tome šta su ove ploče, ali kao što smo spomenuli, njihovo porijeklo datira iz 2003. godine. Od tada, Arduino ploče su porasle ne samo u karakteristikama i snazi, već i u projektima , pričama, kontroverzama i bezbrojnim drugim faktorima koji Arduino čine odličnom opcijom za naše projekte hardvera otvorenog koda ili jednostavno za bilo koji projekat vezan za elektroniku.