Svi smo čuli za Arduino projekt i njegove pozitivne posljedice za svijet hardvera, ali istina je da malo tko točno zna što je Arduino i što možemo učiniti s takvom pločom ili što tačno Arduino projekt podrazumijeva.
Danas je to vrlo lako dobiti arduino ploča, ali trebat ćemo znati i imati nešto više od jednostavne hardverske ploče na koju se može povezati nekoliko kabela i neke LED žarulje.
Šta je to?
Projekt Arduino je hardverski pokret koji traži stvaranje PCB-a ili tiskane ploče koja bilo kojem korisniku pomaže u stvaranju i razvoju konačnih i funkcionalnih elektroničkih projekata. Tako ploča Arduino nije ništa drugo do PCB ploča koju možemo replicirati onoliko puta koliko želimo bez potrebe za plaćanjem licence ili zavise od kompanije za upotrebu i / ili stvaranje.
Ovaj pokret (Arduino Project) traži stvaranje potpuno besplatnog hardvera, to jest, svaki korisnik može izgraditi vlastite ploče i učiniti ih potpuno funkcionalnima, barem jednako funkcionalnim kao i ploče koje možemo kupiti.
Projekt je rođen 2003. godine kada je nekoliko studenata sa Instituta IVREA tražilo alternativu pločama s mikrokontrolerom BASIC Stamp. Ove ploče koštaju više od 100 dolara po jedinici, što je visoka cijena za svakog učenika. 2003. pojavljuju se prvi razvoji koji imaju besplatan i javni dizajn, ali čiji kontroler ne zadovoljava krajnjeg korisnika. To će biti 2005. kada stiže Atmega168 mikrokontroler, mikrokontroler koji ne samo da napaja ploču već i čini njenu konstrukciju pristupačnom, dostigavši danas čiji modeli Arduino ploča mogu koštati 5 dolara.
Kako je nastalo vaše ime?
Naziv projekta dobio je po konobi u blizini Instituta IVREA. Kao što smo rekli, projekt je rođen u žaru ovog instituta koji se nalazi u Italiji, a u blizini tog instituta postoji studentska kafana Bar di Re Arduino ili Bar del Rey Arduino. U čast ovog mesta, osnivači projekta, Massimo Banzi, David Cuartielles, Tom Igoe, Gianluca Martino i David Mellis, odlučili su ploče i projekt nazvati Arduino.
Od 2005. godine do danas, projekt Arduino nije bio bez kontroverzi oko vođa i imovinskih prava. Stoga postoje različita imena poput Genuino, koji je bio službena marka projektnih ploča koje su se prodavale izvan Sjedinjenih Država i Italije.
Po čemu se razlikuje od Raspberry Pi?
Mnogi korisnici brkaju ploču Raspberry Pi sa pločama Arduino. Budući da se za nove početnike i bez veze s tom temom obje ploče mogu činiti jednakima, ali ništa nije dalje od istine. Arduino je PCB ploča koja ima mikrokontroler, ali Nema procesor, nema GPU, nema RAM memoriju i nema izlazne priključke kao što su microhdmi, wifi ili bluetooth to nam omogućava da ploču pretvorimo u miniračunalo; Ali Arduino je programabilna ploča u smislu da možemo učitati program i upotrijebljeni hardver će taj program izvršiti: ili nešto jednostavno poput uključivanja / isključivanja LED žarulje ili nešto tako snažno poput elektroničkog dijela 3D printera.
Koji modeli ploča postoje?
Ploče Arduino projekta podijeljene su u dvije kategorije, prva kategorija bila bi jednostavna ploča, PCB ploča mikrokontrolera y druga kategorija bili bi štitovi ili produžne ploče, ploče koje dodaju funkcionalnost Arduino ploči i koje ovise o njoj za njen rad.
Među najpopularnijim modelima Arduino ploča su:
-
- Arduino UNO
- arduino leonardo
- Arduino MEGA
- Arduino Yun
- Arduino DUE
- Arduino mini
- ArduinoMicro
- Arduino nula
...
A među najpopularnijim ili najkorisnijim modelima Arduino štita su:
-
- Arduino GSM štit
- Arduino Proto Shield
- Arduino motorni štit
- Arduino WiFi štit
....
I ploče i štitnici su osnovni modeli. Odavde ćemo pronaći setove i dodatke koji će imati za cilj da Arduino razvije specifičniju funkciju kao što je CloneWars projekt koji kreira komplete za transformiranje Arduino MEGA ploče u moćan 3D printer.
Što nam treba da bismo uspjeli?
Iako se može činiti nelogičnim ili čudnim, da bi Arduino ploča radila ispravno, trebat će nam dva elementa: snaga i softver.
Prije svega je očito, ako ćemo koristiti elektroničku komponentu, trebat će nam energija koja se može izvući iz izvora napajanja ili direktno iz drugog elektroničkog uređaja zahvaljujući svom USB ulazu.
Softver ćemo nabaviti zahvaljujući Arduino IDE-u koji će nam pomoći u stvaranju, kompajliranju i testiranju programa i funkcija koje želimo da naša Arduino ploča ima. Arduino IDE je besplatni softver kroz koji možemo doći ovaj web. Iako možemo koristiti bilo koju drugu vrstu IDE-a i softvera, istina je da se od tada preporučuje korištenje Arduino IDE-a Ima maksimalnu kompatibilnost sa svim službenim modelima Arduino projekta i pomoći će nam da bez problema pošaljemo sve podatke koda..
Neke projekte možemo raditi s Arduino pločom
Evo nekih projekata koje možemo izvesti s jednostavnom pločicom ovog projekta (bez obzira na model koji odaberemo) i koji su dostupni svima.
Najpoznatiji uređaj od svih njih i onaj koji je projektu Arduino dao najviše slave bez sumnje je 3d printer, posebno model Prusa i3. Ovaj revolucionarni uređaj zasnovan je na ekstruderu i ploči Arduino MEGA 2560.
Nakon uspjeha ovog projekta rođena su dva paralelna projekta zasnivaju se na Arduinu i odnose se na 3D štampu. Prvi od njih bi bio 3D skener objekata koristeći tanjir Arduino UNO a drugi je projekt koji koristi Arduino ploču kako bi se reciklirao i stvorio novi filament za 3D printere.
IoT svijet je još jedna od niša ili područja u kojima Arduino ima velik broj projekata. Arduino Yún je preferirani model za ove projekte koji izrađuje elektronske brave, senzore za otiske prstiju, senzore okoline itd. Ukratko, most između Interneta i elektronike.
zaključak
Ovo je mali sažetak Arduino projekta i Arduino ploča. Mali sažetak koji nam daje ideju o tome koje su to ploče, ali kao što smo rekli, njihovi počeci datiraju iz 2003. godine i od tada, ploče Arduino raste ne samo u performansama ili snazi već iu projektima, priče, kontroverze i beskrajne činjenice koje čine Arduino izvrsnom opcijom za naše projekte besplatnog hardvera ili jednostavno za bilo koji projekat koji se odnosi na elektroniku.